Традиции в прабългарската керамика на Североизточна България (VII–IX в.)

Стефка Ангелова

doi:10.60053/GSU.IF.1.74.31-67

Автори

Стефка Ангелова

DOI :

https://doi.org/10.60053/GSU.IF.1.74.31-67

Ключови думи :

прабългарска керамика, керамика, прабългари, VII–IX век, Североизточна България, салтово-маяцка култура

Абстракт

Предмет на тази работа е характеристиката на два типа археологически комплекси, по-точно на един от основните им компоненти - керамиката. Керамичният материал от некрополите тип Разделна и тип Нови пазар, разгледан въз основа на действащата вече типологична класификация на ранносредновековната българска керамика, е исторически извор за пътищата на формиране на грънчарската традиция на прабългарите. В работата се посочват два основни центъра - в Средна и в Източна Европа, изиграли основна роля за изработването на устойчиви и етнографски ясно определени традиции в керамичното производство на прабългарите. Прабългарите, като едно от племената на т.нар. епоха на Великото преселение на народите, формират своите културни традиции чрез етническа асимилация на разноплеменни групи, с които влизат в контакт между IV и VII в. от н.е. След образуването на Първото българско царство настъпва период на етническа консолидация на прабългарския народ.

Литература (библиография)

A. A. Bobrinski. Goncharnaya tekhnologiya kak istochnik informatsii o protsessakh smesheniya drevnego naseleniya. - Tezisy dokladov sov. delegatsii na IV mezhd. kongresse slavyanskoy arkheologii. M., 1980, s. 57-59.

A. A. Bobrinskiy. Goncharstvo Vostochnoy Yevropy. M., 1978.

A. L. Yakobson. Rannesrednevekovyye poseleniya vostochnogo Kryma. - MIA, 85, 1958, s. 458-501.

[A. L. Yakobson] Rannesrednevekovyye sel'skiye poseleniya Yugo-zapadnoy Tavriki. - MIA, 168, 1970.

A. Lippert. Zur Frage von Germanen in frühawarischer Zeit. - Zeitschrift für Ostforschung, 28. Jahrgang 1979, Heft 3, p. 490.

A. T. Berezovets. Poseleniya ulichey na r. Tyasmine. - MIA, 108, s. 189.

A. T. Braichevska. Rozkopky honcharskoho horna v baltsi Kantsyrka v 1955 h. - Arkheolohiia, t. XIII, 1961, s. 117-118.

A. T. Braychevskaya. Poseleniye u balki Yatsevoy v Nadporozh'ye. - MIA, 108, s. 257-259.

A. V. Gadlo. Novyye materialy k etnicheskoy istorii Vostochnogo Predkavkaz'ya. - V: Drevnosti Dagestana. Makhachkala, 1974, s. 140-153.

[A. V. Gadlo] Gorodishche Kazar-kala (K voprosu o khazarskoy kul'ture v Severnom Dagestane). - KSIA, vyp. 144, 1975, s. 60-66.

At. Milchev. Arheologicheski prouchvaniya v mestn. Asar dere - Pliska prez 1959 g. - God. Sof. univ., Fil.-ist. fak., 1959, t. 53, ch. II, s. 54 i sl.

At. Milchev. Razkopki v Pliska zapadno ot Vatreshniya grad prez 1959 g. - Arheologiya, 1960, kn. 3, s. 36-38.

[At. Milchev] Prouchvaniya na rannoslavyanskata kultura v Bulgaria i na Pliska prez poslednite 20 godini. - Arheologiya, 1964, kn. 3, s. 23-35.

C. Scorpan. Origini şi linii evoluţie în ceramica romano-bizantina (sec. IV-VII) din spaţiul mediteranean şi pontic. - Pontica, IX, 1976, p. 155-175.

D. Angelov. Obrazuvane na balgarskata narodnost. S., 1971, s. 39-44.

D. Bialeková. Zur Frage des grauen Keramik aus Gräberfeldern der Awarenzeit im Karpatenbecken. - Slovenská archeológia, XVI-1, 1968, p. 205-227.

D. Csallany. Archäologische Denkmäler der Gepiden im Mitteldonaubecken (454-568 u.Z.). Budapest, 1961, p. 346-359, Abb. 27-318.

D. Dimitrov. Drevnobolgarskiye nekropoli v Varnenskom okruge. - V: Slavyanite i sredizemnomorskiyat svyat VI-XI vek. S., 1973, s. 75-91.

D. Dimitrov. Keramikata ot rannobalgarskite nekropoli vav Varnensko. - INMV, IX (XXIV), 1973, s. 65-96.

D. Dimitrov. Nomadska keramika v Severoiztochna Bulgaria. - INMV, XI (XXVI), 1975, s. 37-57.

D. Il. Dimitrov. Nekropolat pri gara Razdelna. - INMV, XIV (XXIX), 1978, s. 120-151.

D. Il. Dimitrov. Po vaprosa za grobnite kameri s trupoizgaryane v rannosrednovekovnite nekropoli v Severoiztochna Bulgaria i Dobrudzha. - INMV, XII (XXVII), 1976, s. 8-17.

D. M. Atayev, M. G. Magomedov. Andreyaul'skoye gorodishche. - V: Drevnosti Dagestana, s. 121-139.

D. T. Berezovets. Slavyane i plemena saltovskoy kul'tury. - Slavyanite i sredizemnomorskiyat svyat VI-XI vek. S., 1973, s. 271-274.

E. A. Simonovich. Itogi issledovaniy chernyakhovskikh pamyatnikov v Severnom Prichernomor'ye. - Istoriya i arkheologiya yugo-zapadnykh oblastey SSSR nachala nashey ery. M., 1967, s. 205-236.

E. A. Symonovich. Ornamentatsiya chernyakhovskoy keramiki. - MIA, 116, 1964, s. 270-361.

E. Garam, I. Kovrig, J. Gy. Szabó, Gy. Török. Avar Finds in the Hungarian National Museum. Budapest, 1975, p. 42, 105.

G. B. Fedorov, A. L. Polevoy. Arkheologiya Rumynii. M., 1973, s. 263-300.

G. B. Fedorov. Naseleniye Prutsko-Dnestrovskogo mezhdurech'ya. - MIA, 89, 1960, s. 366, tabl. 60.

G. Feher. Razkopki v mestnostta Kirika nad s. Kalugeritsa. - V: Madara, II, 1936, s. 146.

Gy. Rosner. Die Fragen der Schmuckkeramik der frühen Awarenzeit. - Acta Antiqua et Archaeologica, XIV, Szeged, 1971, p. 95-104.

I. A. Rafalovich. Slavyane VI-IX vekov v Moldavii. Kishinev, 1972, s. 153-156.

I. Barnea, St. Ştefănescu. Din istoria Dobrogei. III. Bucureşti, 1971, p. 31-70.

I. Bozhilov. Anonimat na Haze. Bulgaria i Vizantia na Dolniya Dunav v kraya na X v. S., 1979, s. 91 i osob. 183.

I. Fodor. Altungarn, Bulgarotürken und Ostslawen in Südrussland. - Acta Antiqua et Archaeologica, XX, 1977, p. 11.

I. I. Lyapushkin. Dneprovskoye lesostepnoye Levoberezh'ye v epokhu zheleza. - MIA, 104, 1961, s. 352-355.

I. I. Lyapushkin. Gorodishche Novotroitskoye. - MIA, 74, 1958, s. 38-39.

I. I. Lyapushkin. Pamyatniki saltovo-mayatskoy kul'tury v basseyne r. Dona. - MIA, 62, 1958, s. 108 sl.

I. I. Lyapushkin. Slavyane Vostochnoy Yevropy nakanune obrazovaniya drevnerusskogo gosudarstva. - MIA, 152, 1968, s. 61.

I. P. Rusanova. Slavyanskiye drevnosti VI-VII vv. M., 1976, s. 85-112.

Iv. Bozhilov. Kulturata Dridu i Parvoto balgarsko tsarstvo. - IP, 1970, kn. 4, s. 115-124.

J. Eisner. Devínska Nová Ves. Bratislava, 1952, p. 369-370.

K. Horedt. Moreşti. Grabungen in einer vor- und frühgeschichtlichen Siedlung in Siebenbürgen. Bukarest, 1979, p. 122-144.

K. Shkorpil. Domashnyy vid i promysel. - IRAIK, 1905, t. X, s. 301-307.

L. B. Gmyrya. Kukhonnyye gorshki Andreyaul'skogo gorodishcha. - SA, 1980, kn. 1, s. 306-313.

L. B. Shelov. Volgo-Donskiye stepi v gunnskoye vremya. - Voprosy drevney i srednevekovoy arkheologii Vostochnoy Yevropy. M., 1978, s. 81-88.

L. Bobcheva. Zhilishtni i stopanski sgradi v srednovekovnoto selishte pri s. Topola, Tolbuhinski okrag. - INMV, XII (XXVII), 1976, s. 128-130.

[L. Bobcheva] Grancharski peshti za starobalgarska keramika pri s. Topola, Tolbuhinski okrag. - INMV, XIII (XXVIII), 1977, s. 172-176.

L. Doncheva-Petkova. Balgarska bitova keramika prez rannoto srednovekovie. S., 1977.

M. Comşa. Die bulgarische Herrschaft nördlich der Donau während des IX. und X. Jh. - Dacia, N.S., IV, 1960, p. 410-412.

M. Comşa. Die örtliche Keramik aus den Siedlungen von Bucov. - Dacia, N.S. XXIII, 1979, p. 261-284.

M. Comşa. L'influence romaine provinciale sur la civilisation slave à l'époque de la formation des États. - Romanoslavica, XVI, 1968, p. 447-460.

M. Comşa. Sur l'origine et l'évolution de la population romane et ensuite proto-roumaine aux VIe-Xe siècles sur le territoire de la Roumanie. - Dacia, N.S. XII, 1968, p. 355-380.

M. G. Magomedov. Khazarskiye poseleniya v Dagestane. - SA, 1975, kn. 2, s. 201-216.

[M. G. Magomedov] Drevniye politicheskiye tsentry Khazarii. - SA, 1975, kn. 3, s. 68-74.

M. I. Artamonov. Etnicheskata prinadlezhnost i istoricheskoto znachenie na pastirskata kultura. - Arheologiya, 1969, kn. 3, s. 1-9.

M. I. Artamonov. K voprosu ob arkheologicheskikh pamyatnikah slavyan i prabolgar na nizhnem Dunae. - V: Zh. Vazharova. Slavyano-balgarskoto selishte kray s. Popina, Silistrensko. S., 1956, s. 6-10.

M. I. Artamonov. Sarkel - Belaya Vezha. - MIA, 62, 1958, s. 43, obr. 91.

M. I. Artamonov. Slavyane i bolgary v Podneprov'ye. - Berichte über den II. Internat. Kongress für slawische Archäologie, Bd. 1, V., 1970, p. 119-132.

[M. I. Artamonov] Bolgarskiye kul'tury Severnogo i Zapadnogo Prichernomor'ya. - Doklady geograficheskogo obshchestva SSSR, vyp. 15, 1970, s. 3-37.

[M. I. Artamonov] Tyurko-bolgary i slavyane v Zapadnom Prichernomor'ye. - V: Slavyanite i sredizemnomorskiyat svyat VI-XI vek. S., 1975, s. 267-270.

M. Komsha. Proiskhozhdeniye rannesrednevekovoy seroglinyanoy keramiki Nizhnego Podunav'ya. - V: Slavyani i nomadi VI-XII v. (pod pechat).

M. V. Farmakovski. Zadachi razryada keramiki i stekla. - Izvestiya Instituta arkheologicheskoy tekhnologii, Peterburg, 1922, vyp. I, s. 25-47.

N. D. Putintseva. Verkhnechiryurtovskiy mogil'nik. - V: Materialy po arkheologii Dagestana. T. II. Makhachkala, 1961, s. 248-264.

N. V. Linka, A. M. Shovkoplyas. Ranneslavyanskoye poseleniye na r. Tyasmine. - MIA, 108, s. 235, ris. 2.

N. Ya. Merpert. O genezise saltovskoy kul'tury. - KSIIMK, XXXVI, s. 14-31.

O. M. Prikhodnyuk. Ob etnokul'turnoy situatsii v Dneprovskom lesostepnom pogranich'ye vo vtoroy polovine I tysyacheletiya n.e. - V: Problemy etnogeneza slavyan. Kiyev, 1978, s. 108-122.

P. I. Khavlyuk. Ranneslavyanskiye poseleniya Semenki i Samchintsy v srednem techenii Yuzhnogo Buga. - MIA, 108, s. 340-342.

P. N. Tret'yakov. Chto takoye "Pastirskaya kul'tura"? - SA, 1971, kn. 4, s. 102-113.

R. Popov. Materiali ot razkopkite prez 1934-1935 g. - V: Madara, II, 1936, s. 46.

S. A. Pletneva. Ot kocheviy k gorodam (Saltovo-mayatskaya kul'tura). M., 1967, s. 103-134 i tsit. lit.

S. A. Pletneva. Prabolgary v basseyne Dona i Priazov'ya. Doklad na konferentsiyata v Shumen na 15 okt. 1976 g. (nepublikuvan).

S. A. Pletneva. Srednevekovaya keramika Tamanskogo gorodishcha. - V: Keramika i steklo drevney Tmutarakani. M., 1963, s. 66-67.

S. Georgieva. Po vaprosa za haraktera na rannosrednovekovnata balgarska kultura. - Arheologiya, 1962, kn. 3, s. 3-4.

S. Georgieva. Razkopki na mogili XXXIII i XXXII v Pliska. - IAI, 1955, XX, s. 15-19.

S. Georgieva. Srednovekovnoto selishte nad razvalinite na antichniya grad Abritus. - IAI, XXIV, 1961, s. 30-34.

Slavyane nakanune obrazovaniya Kiyevskoy Rusi. - MIA, 108, 1963 (statii na D. T. Berezovets, V. P. Petrov, N. V. Linka i A. M. Shovkoplyas, Yu. V. Kukharenko, A. T. Braychevskaya, V. K. Goncharov).

St. Angelova. Slavyanskata kultura na sever i na yug ot Dunav prez VI-VII v. - Arheologiya, 1980, kn. 4 (pod pechat) i tsit. lit.

St. Mihaylov, At. Milchev. Razkopki v Pliska prez 1955 g. - IAI, 1959, XXII, s. 27-282.

St. Mihaylov. Edin starinen nekropol pri Novi pazar. - IAI, XX, 1955, s. 314-326.

St. Mihaylov. Razkopki v Pliska prez 1945-1947 g. - RP, 1949, III, s. 214-222.

[St. Mihaylov] Arheologicheski materiali ot Pliska (1948-1951). - IAI, XX, 1955, s. 63-64.

[St. Mihaylov] Otnosno proizhoda na rannosrednovekovnata chernolaskava keramika v Bulgaria. - Arheologiya, 1961, kn. 4, s. 5-11.

St. Stanchev, St. Ivanov. Nekropolat do Novi pazar. S., 1958, s. 51-94.

St. Stanchev. Keramikata ot peshtite po patya za Patleyna. - IAI, 1959, XXII, s. 238-240.

St. Stanchev. Starobalgarskata kultura prez VIII-X v. Kratka arheologicheska harakteristika. - TVPI, V. Tarnovo, T. I, 1963-1964, s. 37-38.

T. M. Arsen'yeva. Lepnaya keramika Tanaisa. - V: Drevnosti Nizhnego Dona. M., 1965, s. 169-201.

T. M. Mynaeva. Keramyka Balky Kantsyrka v svitli arkheolohichnykh doslidzhen na Pivnichnomu Kavkazi. - Arkheolohiia, XIII, 1961, s. 119-128.

V. A. Kuznetsov. Alanskiye plemena Severnogo Kavkaza. - MIA, 106, 1962.

V. Böttger. Eingeglätteter Dekor auf Gefässen aus römischen Donauprovinzen. - Wissenschaftliche Zeitschrift der Universität Rostock, 16. Jahrgang 1967, Heft 7-8, p. 421-423.

V. F. Khennig, A. Kh. Khalikov. Ranniye bolgary na Volge. M., 1964.

V. Gyuzelev. Ikonomichesko razvitie, sotsialna struktura i formi na sotsialna i politicheska organizatsiya na prabalgarite do obrazuvaneto na balgarskata darzhava (IV-VII v.). - Arheologiya, 1979, kn. 4, s. 12-20.

V. P. Petrov. Chernyakhovskiy mogil'nik (po materialam raskopok V. V. Khvoyki v 1900-1901 gg.). - MIA, 116, 1964, s. 98, ris. 8a.

V. S. Flerov. Chetyrekhlistnik v ornamentatsii saltovo-mayatskoy keramiki. - SA, 1976, kn. 1, s. 267-270.

V. V. Sedov. Proiskhozhdeniye i rannyaya istoriya slavyan. M., 1979, s. 119-133.

Vl. Zirra. Dvuobryadovyy mogil'nik rannefeodal'noy epokhi v Kapul-Viilor - Istriya. - Dacia, N.S., VII, 1963, s. 389, ris. 251.

Y. Changova. Srednovekovni amfori v Bulgaria. - IAI, XXII, 1959, s. 243-260.

Y. Changova. Targovski pomeshteniya kray yuzhnata krepostna stena v Preslav. - IAI, XXI, 1957, s. 253-261.

[Y. Changova] Srednovekovna bitova keramika ot Bulgaria (VIII-XI v.). - Arheologiya, 1959, kn. 1-2, s. 135-141.

Ya. S. Fedorov, G. S. Fedorov. Ranniye tyurki na Severnom Kavkaze. M., 1978.

Ye. A. Goryunov. Nekotoryye voprosy istorii Dneprovskogo lesostepnogo levoberezh'ya v V - nachale VIII vekov. - SA, 1973, kn. 4, s. 99-112.

Z. Kurnatowska. Słowiańszczyzna południowa. Wrocław-Warszawa-Kraków-Gdańsk, 1977, s. 70.

Zh. N. Vazharova. Slavyani i prabolgary v svyazi s voprosom sredizemnomorskoy kul'tury. - V: Slavyanite i sredizemnomorskiyat svyat VI-XI vek. S., 1973, s. 264-266.

Zh. Vazharova. Slavyani i prabalgari (po danni na nekropolite ot VI-XI v. na teritoriyata na Bulgaria). S., 1976, s. 385-390.

Zh. Vazharova. Slavyanski i slavyanobalgarski selishta v balgarskite zemi VI-XI v. S., 1965, s. 157 i sl.

Zl. Čilinská. Slawisch-awarisches Gräberfeld in Nové Zámky. Bratislava, 1966, p. 136-137.